Završna radionica s dionicima na projektu Change we care – predstavljen plan prilagodbe na klimatske promjene

 U četvrtak 28. listopada 2021. godine u Biogradu na Moru održana je završna radionica s dionicima na kojoj je predstavljen Plan prilagodbe na klimatske promjene za Pilot područje Park prirode Vransko jezero te idejno rješenje regenerativne poljoprivrede područja Natura 2000 Jasen. Dvadesetak sudionika radionice čulo je predložene mjere za prilagodbu na klimatske promjene u poljoprivredi koje su predložili Sonja Karoglan Todorović i Darko Znaor. Mjere prilagodbe proizašle su iz komunikacije s nizom raznolikih dionika te lokalnom zajednicom u procesu uključenja istih kroz tri prethodne radionice, ankete i intervjue.



Naglasak u planu prilagodbe stavljen je na metode vraćanja ugljika nazad u tlo, kroz poticanje konzervacijske obrade tla, izgradnju humusa bez oranja te korištenje pokrovnih kultura. U plan su detaljno razrađene mogućnosti provedbe pilot mjere za uzgoj ugljika na području Parka prirode Vransko jezero i okolice.



Idejno rješenje regenerativne poljoprivrede za prilagodbu na utjecaje klimatskih promjena na području Jasen kojeg su predstavili Mario Gracin i Cvijeta Bišćević iz klastera Regeneratori, predlaže revitalizaciju poplavnih livada i ekstenzivnog stočarstva po principu rotacijske ispaše, sadnju cvjetnih traka i vjetrobrana, uspostavu nasada pitomih šparoga i artičoka te kultura kratke ophodnje za proizvodnju drvne sječke. Rješenje se odnosi na tri različita scenarija od minimalne intervencije s ustavama s preljevom do umjerenog poplavljivanja uz dodatnu izgradnju nasipa pa sve do značajnog poplavljivanja s podizanjem podzemnih voda te akvakulturom. Idejno rješenje također predlaže i posjetiteljsku infrastrukturu s centrom za posjetitelje, poučnim stazama i odmorištima.

Tlo je ključ!

Tlo igra veliku ulogu u rješavanju problema velikih koncentracija atmosferskog ugljika koje pridonose klimatskim promjenama i povećanju temperature na Zemlji. Sposobnost tla da uklanja atmosferski ugljik i pohranjuje ga u obliku organske tvari, čini ga, nakon oceana, drugim najvećim spremnikom ugljika na Zemlji. Tijekom rasta sve biljke apsorbiraju i skladište atmosferski ugljik kroz prirodni proces fotosinteze, a dio ugljika migrira iz korijena biljaka u okolno tlo u drugim organskim oblicima. Ovisno o načinima gospodarenja biljkama i tlom, ugljik može ostati u tlu u stabilnom stanju, odnosno postati sekvestriran unutar tla. Svaki kilogram dodatnog ugljika sekvestriranog u tlu ekvivalent je 3,67 kilograma ugljičnog dioksida uklonjenog iz atmosfere. Stoga, primjenom praksi koje održavaju i povećavaju organsku tvar, odnosno humus (humus u prosjeku sadrži 58 % ugljika) može izravno smanjiti atmosferski ugljični dioksid, najznačajniji staklenički plin.
Izgradnja organske tvari u tlu znači porast sadržaja humusa u tlu što umanjuje negativne efekte suše budući 1 kg humusa veže 3-6 litara vode. Uvođenje brzorastućih usjeva, kao što su različite jednogodišnje leguminoze, gorušica, sudanska trava, ostale trave i krmne biljke- može pomoći razvoju biomase u kratkom vremenskom razdoblju. Kada se dovoljno razviju, ove biljke se mogu inkorporirati u tlo kako bi pridonijele organskoj tvari tla.



Važnost poplavnih livada

Prema istraživanjima profesora emeritusa Shermana Swansona i suradnika sa Sveučilišta u Nevadi u SAD-u, livade s močvarnim biljnim zajednicama vrlo efikasno uklanjaju ugljik iz atmosfere. Zapravo, po hektaru, količina ugljika zarobljena na ovim livadama slična je stopama izmjerenim u tropskim prašumama. S druge strane, livade s više gole zemlje i biljnih zajednica povezanih sa sušnijim tlom ispuštaju velike količine ugljika iz tla u atmosferu. Za razliku od šuma, gdje se većina ugljika pohranjuje u drvu iznad zemlje, pohrana ugljika na livadama je ispod zemlje. Ugljik u livadskom tlu manje je osjetljiv na poremećaje kao što je šumski požar i može se zadržati u ekosustavu dulje od nadzemnog ugljika.
Svrha izrade idejnog rješenja regenerativne poljoprivrede je korištenje zamišljenog scenarija koji obnavlja poplavljene livade, kao pomoćnog alata za promjenu uobičajenog načina razmišljanja o vodnom gospodarstvu i poljoprivredi na području Jasen, te formiranje novih modela upravljanja, a zatim i njihovog testiranja, kroz pilot mjere i projekte.



Javna ustanova Park prirode Vransko jezero jedan je od 11 projektnih partnera na projektu CHANGE WE CARE.
Projekt CHANGE WE CARE je odobren za sufinanciranje u okviru Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020., Prioritetne osi 2: Sigurnost i otpornost, Specifičnog cilja 2.1: Poboljšanje praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Razdoblje provedbe projekta je od 01. siječnja 2019. do 31. prosinca 2021. godine. Cilj projekta CHANGE WE CARE je stvoriti povezanost među svim dionicima i unaprijediti kapacitete lokalnih i regionalnih vlasti kroz proces izrade mjera prilagodbe na klimatske promjene u obalnom području.

Glavni rezultat projekta je prenijeti najnovija znanja o klimatskim promjenama i uz njih vezanim promjenama u vodnim sustavima kreatorima politika te podizanje svijesti građana o utjecajima klimatskih promjena i planiranje mogućih mjera prilagodbe.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Završeni 7. Dani zime na Kozari

НП Копаоник - ПОЗИВ ЗА УЧЕШЋЕ У АКЦИЈИ „Очистимо Копаоник“

УНДП со најдобри експерти ќе го подобрува управувањето со заштитените подрачја во Македонија