Postovi

Prikazuju se postovi od veljača, 2021

Za oporavak bioraznolikosti i ribarstva potrebno je zaštititi 30% Sredozemnog mora

Slika
Nova znanstvena studija o Sredozemnom moru: do 2030. zaštitimo 30% ključnih područja mora! Riblji stokovi u Sredozemnom moru, uključujući komercijalno najvažnije poput oslića, mogu se oporaviti ako uspijemo učinkovito zaštititi 30% mora. Danas je manje od 10% Sredozemnog mora zaštićeno, od čega je u samo 1,27% zaštićenih morskih područja zaštita zaista učinkovita.  „Temeljem znanstvenih dokaza možemo zaključiti da je zaštita ključnih područja u moru učinkovit način zaustavljanja znatnog gubitka vrsta i staništa te garancija obnove brojnosti mnogih vrsta morskih organizama. Trenutno jedan od najboljih primjera učinkovite zaštite morskog područja u Mediteranu je zabrana ribolova u Jabučkoj kotlini koja je doprinijela oporavku brojnih komercijalno važnih vrsta kao što su na primjer oslić i škamp“, naglašava Danijel Kanski, voditelj morskog odjela u WWF Adriji.   WWF-ov novi  izvještaj  „30 do 30-e: Scenariji za oporavak bioraznolikosti i ribljih stokova u Sredozemnom moru“ (30 by 30: Scen

Zbrinjavanje ozlijeđenih grabljivica

Slika
U posljednja dva tjedna Javna ustanova Park prirode Vransko jezero zaprimila je dvije dojave o ozlijeđenim grabljivicama iz šire okolice Parka. Prva je o kopcu ( Accipiter nisus ) ozlijeđenog krila koji je pronađen u Prkosu, a druga o škanjcu ( Buteo buteo ) pronađenom u blizini Kule Atlagić s težom ozljedom kralježnice nastalom prilikom udarca automobila. Ozljede su utvrđene u Sokolarskom centru u Dubravi kod Šibenika u koji su ptice prevezene isti dan. Prijevoz ptica organizirala je i provela Služba čuvara prirode Parka prirode Vransko jezero. U pogledu prihvata i rehabilitacije ptica grabljivica Sokolarski centar je vodeći u Hrvatskoj, a veterinarska služba koja djeluje u okviru Udruge je jedina registrirana za grabljivice na našem području te je stoga nezamjenjiva u utvrđivanju zdravstvenog stanja i liječenja ovih strogo zaštićenih vrsta. O važnoj ulozi koju Sokolarski centar pruža u edukaciji i senzibilizaciji javnosti svjedoči činjenica da je već godinama nezaobilazno mjesto za v

Vrijeme da životinje odahnu, a da se ljudi promijene

Slika
Staništa u Crnoj Gori su očuvana, poljoprivreda se, za razliku od većeg dijela Evrope, sprovodi na održiv i ekološki prihvaljiv način, šume su, u poređenju sa onim u zemljama Evropske unije, u solidnom stanju, mnogi drugi ekosistemi takođe, ali kad su divlje životinje u pitanju, stanje je daleko ispod “ekološkog kapaciteta”. Životinjama ovdje treba vrijeme da odahnu, a zabrana lova u narednih najmanje pet godina jedan je od načina da se to postigne. To je, pored ostalog, u razgovoru za “Vijesti” kazao Borut Rubinić, ornitolog i ekspert za zaštitu prirode. Rubinić je angažovan na projektima širom svijeta, a jedan je od autora publikacije o očuvanju divljih ptica u Crnoj Gori, za koju je tokom istraživanja, u okviru projekta uspostavljanja Natura 2000 mreže, urađen prvi popis potencijalnih područja zaštite. U pojašnjenju šta znači kad je stanje divljeg svijeta ispod “ekološkog kapaciteta”, on je to ilustrovao na primjeru Bjelopavlića. “Bjelopavlići bi trebalo da imaju hiljade srna, zečev

The new wave of plant conservationists in the Balkans

Slika
  Move over bearded botanists: a new generation of young expert plant scientists are scaling remote Balkan mountains to save extremely rare plants found nowhere else – some with ranges smaller than a football field Team members from EnvPro and E-grupa © Mihailo Jovićević By Shaun Hurrell At 1700 m altitude, on a jagged limestone ridge often used for training by alpinists, a group of young researchers are clinging to tufts of grass and sharp rock as they scramble straight down the steep mountainside of Mount Orjen, which straddles the border of Montenegro and Bosnia & Herzegovina. What brings them here, with no ropes, one misplaced step away from tumbling to peril? In a word: plants. In practical terms, they’re undertaking a transect, recording population, habitat and threat data, and collecting vital seeds. But the underlying reason they’re here: pure passion and enthusiasm for conservation. Such is the new wave of plant conservationists in the Mediterranean, and particularly in th

Podzemni svijet krša: šišmiši

Slika
  Šišmiši naseljavaju petnaestak speleoloških objekata unutar Nacionalnog parka „Krka“   Šišmiši čine oko petine ukupnog broja sisavaca u svijetu. Od drugih sisavaca razlikuje ih sposobnost leta i sposobnost orijentacije uz pomoć ultrazvuka (eholokacija). Mogu živjeti čak četrdeset godina. Tijelo im je prekriveno krznom, vrat kratak, a glava relativno krupna s velikim ustima i snažnim čeljustima. Godišnji ciklus aktivnosti šišmiša vezan je za godišnja doba i vremenske prilike.   Zimi hladno vrijeme ograničava količinu hrane stoga šišmiši, zbog štednje energije, zimu najčešće provedu u stadiju hibernacije. U proljeće temperatura njihova tijela poraste uslijed rasta vanjske temperature te tako opet postanu sposobni za let i lov. Također, u proljeće počinju sazrijevati embriji ženki koje su se parile prethodne jeseni. Godišnje obično imaju samo jedno mlado, no nekoliko vrsta može ponekad imati i dva mlada. Mladi su za let sposobni kad su stari otprilike mjesec dana. Krajem ljeta mužja

Zaštita slatkovodnih riba zanemarena u globalnim strategijama

Slika
  Slatkovodne ribe su neophodne za opstanak ekosustava i društva u cjelini, ali su podcijenjene i pod sve većim pritiskom Brojnost populacija slatkovodnih migratornih ribljih vrsta u značajnom je opadanju diljem svijeta. Samo u 2020. godini nestalo je 18 vrsta, što znači da je skoro trećina slatkovodnih riba pred izumiranjem. Prema globalnim analizama, od 1970. godine populacije migratornih slatkovodnih riba smanjile su u prosjeku za 76 posto, dok su populacije slatkovodnih riba težih od 30 kg opale za još alarmantnijih 94 posto. Unatoč ovim podacima, i dalje nismo dovoljno svjesni kojom brzinom slatkovodne ribe nestaju i s kojim posljedicama ćemo se suočiti ako ne preokrenemo ovaj trend.   Slatkovodne ribe značajne su iz mnogobrojnih razloga -– važne su za zdravlje i opstanak slatkovodnih ekosustava, ali i za stotine milijuna ljudi diljem svijeta koji se oslanjaju na njih kao izvor hrane i prihoda. No, ljudsko djelovanje doprinosi ubrzanom nestajanju mnogih vrsta, poput jesetarskih ko

Poziv na završnu konferenciju projekta "Partneri za prirodu"

Slika
Zelena akcija vas poziva da se prijavite na završnu konferenciju projekta „Partneri za prirodu“ koja će se zbog epidemiološke situacije održati online 26.2.2021., s početkom u 10:30. Projekt je financiran putem Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Na konferenciji će biti predstavljeni glavni rezultati projekta, uključujući i dvije projektne publikacije. Jedna se publikacija bavi participativnim modelima upravljanja zaštićenim područjima, s posebnim naglaskom na švicarski model regionalnih parkova prirode, dok se druga bavi temom gospodarenja otpadom u zaštićenim područjima. Obje publikacije uključuju i popis preporuka za poboljšavanje trenutne prakse. Na konferenciji će također biti predstavljeni i rezultati ankete koja je u razdoblju od studenog 2020. do veljače 2021. provedena među javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u RH na temu uključivanja dionika u upravljanje zaštićenim područjima. Detaljan dnevni red s linkom na platformu Zoom (ili neku drugu) i upu

Zapljena nedozvoljenog ribolovnog alata

Slika
Služba čuvara Parka prirode Vransko jezero redovito se susreće s problem krivolova na zakonom zaštićenom području Vranskog jezera. Krivolov je prisutan čak i unutar granica posebnog ornitološkog rezervata u kojem su ribolov, ali i aktivnosti koje se ne odnose na istraživanje ili zaštitu prirode, strogo zabranjene! Ornitološki rezervat jedno je od pet najvažnijih područja za ptice u Hrvatskoj. Krivolov na ovom području, zajedno s korištenjem nedozvoljenih ribolovnih alata, često dovodi do stradavanja upravo onih vrsta čija je zaštita ključna za njihov opstanak na razini Hrvatske. Među najučestalije korištenim zabranjenim ribolovnim alatima nalaze se ribolovne mreže i vrše, ali i parangali. Opasnost od korištenja mreža je u tome što se u razvučene mreže nerijetko zapliću ptice koje zatim stradavaju zbog utapanja. Ovakav način stradavanja predstavlja posebno veliku opasnost za vrste koje se hrane roneći u potrazi za ribom, kao što su primjerice kritično ugroženi mali vranci ( Microcarbo p

Narodna skupština Republike Srpske usvojila Deklaraciju o zaštiti rijeka

Slika
Rijeka Neretva, foto WWF Adria Banja Luka -  Narodna skupština Republike Srpske usvojila je jučer Deklaraciju o zaštiti rijeka čime su poduzeli prvi korak ka zaštiti rijeka i zaustavljanju širenja malih hidroelektrana. Ova odluka potvrda je rada mnogih građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, ali je tek početak dugotrajnog i kompleksnog rada koji slijedi. Usvojena deklaracija temelji se na  Deklaraciji o zaštiti rijeka Zapadnog Balkana , koja je predstavljena javnosti krajem 2019. godine na Međunarodnoj konferenciji “Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka Zapadnog Balkana i njihovih ljudi” u organizaciji Arnike, Centra za životnu sredinu iz Banja Luke i WWF Adrije. U deklaraciji se između ostalog traži moratorij na izgradnju malih hidroelektrana, revizija postojećih ugovora za iste, te ukidanje svih vrsta poticaja za te štetne projekte. “Odluka Narodne skupštine Republike Srpske prvi je korak u rješavanju problema malih hidroelektrana. Zahtjeve

Početak volonterskih programa u 2021 u NP Mljet

Slika
Javna ustanova “Nacionalni park Mljet” uskoro kreće s volonterskim programima. Unatoč koronavirusu volonterski programi će se održati uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera. 27. veljače stižu prvi volonteri – graditelji planinarskih putova. Uz ovaj program u ovoj godini NP Mljet će održati programe Čistač mljetskih uvala, Istraživač mišljenja, Foto amater te dva nova programa: Restaurator suhozida – čuvar prošlosti i Njegovatelj tradicijskog bilja. Restaurator suhozida je program nastao s ciljem obnove postojećih suhozidnih struktura u Parku koje predstavljaju tradicijsku baštinu otoka Mljeta te doprinijeti očuvanju vještine obnove suhozida. Umijeće suhozidne gradnje od 2016. godine uživa zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Program Njegovatelj tradicijskog bilja je kreiran za volontere koji žele provesti vrijeme u NP Mljet u sadnji i očuvanju tradicijskog bilja u sklopu Parka. Mljet je prepoznat kao zeleni otok, jedan je od otoka s najbujnijom veget

Hitan sastanak u Ministarstvu poljoprivrede: Sjutra akcija spašavanja mečića

Slika
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede   Aleksandar Stijović,   sa saradnicima, državnom sekretarkom   Nikolinom Mišnić   i načelnikom Direkcije za lovstvo   Milošem Jankovićem , sazvao je hitni sastanak povodom aktuelnog problema krivolova, sposebnim osvrtom na slučaj koji se juče desio u Beranama, kada je ubijena mečka. “Nije poznato šta se desilo sa mladuncima. Takođe, u jučerašnjem danu ubijena je i sova ušara u Podgorici, dok je prije nekoliko dana ubijena srna sa lanetom, kao i dva bjeloglava supa sa satelitskim transmiterima iz Hrvatske, a zabilježeni su i drugi slučajevi stradanja divljači i ptica počinjeni od NN lica na teritoriji Crne Gore”, saopšteno je iz Ministarstva. Između Ministarstva, nacionalnih organizacija, nevladinih organizacija i drugih zainteresovanih strana konstatovano je da je neophodno pristupiti sistematskom rješavanju problema krivolova u Crnoj Gori. “Prvi potez će biti pokušaj spašavanja mečića. Akcija će biti sprovedena u toku sutrašnjeg dana,

VISITOR CENTAR PARKA PRIRODE UČKA SAMO ŠTO NIJE OTVORIO SVOJA VRATA

Slika
Ekipa TV Novineta je prva zavirila u novi, još neotvoreni Centar za posjetitelje  u Parku prirode Učka. Kako centar još nije otvoren za javnost, imamo prilike prvi predstaviti interijer ovog  vrlo atraktivnog interaktivnog prostora. Ukoliko ste prolazili i vidjeli da umjesto starog “Peradarnika” nedaleko Planinarskog doma, stoji moderna, u drvo i staklo obučena zgrada, koju niste  mogli ne primijetiti, onda  ste prošli upravo pored Centra za posjetitelje Parka prirode Učka. Lea Sečen Matošević je  u centru razgovarala s ravnateljem “PP Učka” Egonom Vasilićem, Andreom Stojaković, voditeljicom za edukaciju PP Učka koja nas je upoznala s programom muzeja, ravnateljicom muzeja Vlaški puti u Šušnjevici,  Vivianom Brkarić, Goranom Hiblerom, osnivačem DVD Učka i fitoterapeutom Santom Aldom Pulićem koji nam je objasnio po čemu je Učka specifična što se tiče biljnog svijeta. Hologramski prikazi svih godišnjih doba, edukativni prikazi flore i faune, medvjeđa špilja, let sa šišmišom, podzemlje Uč

Obavijest PP Vransko jezero za ribiče: Polaganje ribičkog ispita – prijave kandidata

Slika
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero organizira ispitni rok za polaganje ribičkog ispita, stoga pozivamo sve ribiče koji još nisu položili ribički ispit da se prijave za polaganje. Bez položenog ispita ne može se obavljati sportski ribolov s godišnjom dozvolom te su ispitu dužni pristupiti svi ribiči stariji od 15 godina. Ispit u trajanju od 60 minuta će provesti povjerenstvo Športsko-ribolovnog saveza Splitsko-dalmatinske županije u Biogradu na Moru, a za održavanje je potrebna prijava minimalno 5 kandidata. Naknada za ribički ispit iznosi  200,00 kn , a uplata se vrši kod povjerenstva neposredno pred polaganje. Termin je planiran za  ožujak/travanj 2021.,  odnosno kad se prijavi potreban broj kandidata, nakon čega će biti određen točan datum polaganja. Prilikom dolaska na ribički ispit, kandidat mora donijeti: Važeću osobnu iskaznicu – obavezno OIB (ukoliko nije naveden na osobnoj iskaznici) Kemijsku olovku Materijali potrebni za polaganje ribičkog ispita dostupni su na web str

Znanje potraži, klimatske promene ublaži!

Slika
  Obuka za nastavnike i nastavnice osnovnih i srednjih škola WWF Adra poziva zainteresovane da se prijave na  Obuku za nastavnike i nastavnice na temu klimatskih promena,  koju organizuje WWF Adria-Srbija (Svetska organizacija za prirodu), u okviru projekta  “ Da nam klima štima ”,  koji podržava Vlada Švedske.   Cilj  obuke je razvijanje kompetencija nastavnika i nastavnica za primenu interdisciplinarnog pristupa obrazovanju o klimatskim promenama i upotrebu različitih digitalnih alata i interaktivnih tehnika učenja u nastavnim i vannastavnim aktivnostima.   Kada kažemo  klimatske promene  najčešće se pod tim podrazumevaju promene, koje nas polako, ali sigurno vode ka iscrpljivanju prirodnih resursa. Sva istraživanja ukazuju na to da će, ukoliko se ne preduzmu ozbiljne mere protiv emisije CO 2  i ostalih uzroka klimatskih i ekoloških promena, doći do kritičnog rasta siromaštva kako u našoj zemlji, tako i na celoj planeti, što će ugroziti svaku perspektivu ekonomskog i društvenog blago