Postovi

Prikazuju se postovi od rujan, 2020

Tajne Orjena: Neobična priča o najvišoj tački primorskih Dinarida

Slika
  Veliki kabao (1894 m) nije zanimljiv samo po tome što predstavlja najvišu tačku primorskih Dinarida i jadranskog priobalja uopšte, već ovaj dominantni vrh krije i neobične istorijske priče. Jedna od njih vraća nas u vrijeme austrougarske uprave Bokom Kotorskom, kada je velika carevina muku mučila da obezbijedi planinsko zaleđe i umiri njegove ponosite stanovnike. Dva Krivošijska ustanka natjerala su crno – žutu monarhiju na velike građevinske poduhvate vojne prirode: gradnju utvrđenja, kasarni, položaja i pristupnih komunikacija. Sve je to dosta dobro poznato, ali ostaci čudne kamene građevine na samom vrhu Orjena ne uklapaju se u potpunosti u tu priču, pa su do skora predstavljali pravu nepoznanicu. Približavajući se vrhu, posjetilac će uočiti lijevo od staze urušeni monumentalni zid od velikih tesanih blokova kamena, ali malo ko će u ovim zadnjim metrima do cilja skrenuti i obići ovu neobičnu ruševinu. Oni znatiželjniji vidjeće da zid nosi dugački klesani natpis na njemačkom jeziku

Zaštićena područja bez zaštite

Slika
  Nekontrolisane eksploatacije, privatni interesi i nedovoljna briga nadležnih ustanova ugrožavaju zaštićena prirodna dobra u Bosni i Hercegovini. Usred kamenoloma u Ljubačevu, skrivena iza bagera, kamiona i dampera čiji se tragovi presijecaju na prašnjavoj zemlji, nalazi se istoimena pećina. Ko ne zna, teško bi mogao naslutiti da je riječ o zaštićenom području jer su radovi u kamenolomu uveliko oštetili neprocjenjivo bogatstvo. Pećinske ukrase, koje je priroda strpljivo stvarala hiljadama godina, čovjek je polomio iskopavanjem kamena. Iako je ovo područje pod zvaničnom zaštitom Gradske uprave Grada Banja Luka, u ovoj instituciji ne znaju u kakvom je stanju Pećina „Ljubačevo“. Međunarodnom konvencijom i odlukama domaćih vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) je zaštićeno 41 područje i sva bi trebala biti sačuvana od propadanja. Ipak, većina je pod zaštitom samo formalno i zbog nebrige upravljača, nedovoljno stručnih ljudi i finansija ova područja propadaju. Koncesije u zaštićenim područjim

EUROPSKI DANI PROMATRANJA PTICA

Vikend 3. i 4. listopada okuplja zaljubljenike u ptice i prirodu iz Europe i središnje Azije na Europskim danima promatranja ptica (Eurobirdwatch)  Europski dani promatranja ptica (EuroBirdwatch) obilježit će se i ove godine za vikend 3. i 4. listopada. EuroBirdwatch je međunarodni događaj koji organiziraju europski  BirdLife  partneri, a ove se godine održava 27. godinu za redom. Cilj održavanja je podići svijest o pticama, odnosno njihovim staništima, područjima gniježđenja, migracijskim rutama i zimovalištima u Sredozemlju i Africi. Pridružite nam se zato ove subote na Savici, okupljamo se u Miševečkoj ulici kod HEP toplinarstva (točna lokacija na  karti ) u 8:00. Predviđeno trajanje je 2-3 sata iako nas možete napustiti bilo kada, kao i pridružiti nam se naknadno. Molimo vas da ponesete svoje maskice, a mi ćemo pripremiti dezinfekcijska sredstva. Sva oprema će biti dezinficirana i spremna. Promatranja ptica su besplatna i namijenjena svim građanima, neovisno o predznanju ili članst

WWF poziva svjetske čelnike da preokrenu gubitak prirode do 2030. godine

  Više od 65 državnih predstavnika, uključujući čelnike pet najvećih svjetskih gospodarstava, podržavaju „Obvezu čelnika za prirodu“, obvezujući se na odlučne akcije u zaštiti prirode ljudi i planeta. Hoće li države naše regije biti među njima? ZAGREB – Čelnici država i predstavnici vlada iz više od 65 zemalja te predsjednik Europske komisije ispred Europske unije, obvezali su se preokrenuti gubitak prirode do kraja ovog desetljeća. Države koje su prihvatile ovaj izazov predstavljaju više od 1,3 milijarde ljudi, ali i više od četvrtine svjetskog BDP-a. WWF poziva i Vladu Republike Hrvatske da se pridruži ovoj  Obvezi . Čelnici su obećali poduzeti hitne mjere u narednih deset godina kroz dokument  “ Obveza čelnika za prirodu: Ujedinjeni u preokretanju gubitka biološke raznolikosti do 2030. za održivi razvoj”   (The Leaders’ Pledge for Nature: United to reverse biodiversity loss by 2030 for Sustainable Development). Ovaj dokument, odličan uvod u  UN-ov summit o biološkoj raznolikosti , s

Čaroban otok na kojem sve plaže izgledaju kao da su ispale iz bajke. A tek noćno nebo!

Slika
  Posjetili smo jedan od najšumovitijih otoka na Jadranu koji, između ostaloga, ima i najmanje svjetlosnog zagađenja na cijelom kontinentu Posljednja dva ljeta na godišnji odmor uglavnom sam putovala - sama. Prvi put je, kažu, najteže - pa što ćeš raditi barem dva tjedna na nepoznatom terenu, kao Pale sam na svijetu, bit će ti dosadno, nemaš s kime popiti kavu ili pivo - govorili su mi prijatelji, ali nisam se dala pokolebati i nisam požalila, jer jednom kad probaš, jednostavno se “navučeš”! I tako je, poslije istraživanja Kaprija, Žirja, Prvića, Zlarina i Krapnja, ove godine odluka pala na južnije krajeve. Čim je 2020. “pokucala” na vrata, zacrtala sam si ispuniti dugogodišnju želju - idem na Lastovo, najšumovitiji otok Jadrana (uz Mljet, naravno). Smještaj sam, nadobudno poput najveće štreberice, rezervirala već u siječnju - tada još nikome ni na kraj pameti nije bila pandemija koronavirusa koja nas je zadesila samo tri mjeseca poslije.  S obzirom na činjenicu da sam bez automobila,

Male elektrane najveća prijetnja netaknutim rijekama

Slika
  NVO apelovale na zemlje zapadnog Balkana da ukinu podsticaje za mHE Nevladine organizacije WWF i Bankwatch pozvale su vlade zemalja zapadnog Balkana da ukinu podsticaje za male hidroelektrane (mHE), ocijenivši da one predstavljaju najveću opasnost za posljednje rijeke slobodnog toka u Evropi. "Razvoj mHE jedna je od najvećih prijetnji rijekama na Balkanu. Kako bi stvar bila još apsurdnija, ovi se besmisleni projekti direktno sponzorišu državnim sredstvima, a ne donose nikakvu korist niti energetskom sektoru, niti državi. Prepoznali su to i građani koji kroz različite inicijative pozivaju svoje države na zaustavljanje izgradnje. Sada je pravo vrijeme da zemlje zapadnog Balkana ukinu podsticaje za uništavanje prirode i zaštite posljednje divlje rijeke Evrope”, saopštio je rukovodilac programa slatkih voda u WWF Adrija Zoran Mateljak, povodom 27. septembra - Svjetskog dana rijeka. Ocijenio je da slatkovodni ekosistemi nestaju zabrinjavajućom brzinom. Pozvavši se na Izvještaj o stan

Obilježavanje Mediteranskog dana obale 2020 – poster o koralnim zajednicama

Slika
  Mediteranski Dan Obale se, u organizaciji Programa za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (UN Environment) i Mediteranskog akcionog plana (MAP), obilježava 25. septembra u zemljama Mediterana, aktivnostima koje imaju za cilj informisanje i podizanje svijesti o značaju mora i obalnog područja kao prirodnog i društveno-ekonomskog resursa čiji održivi razvoj predstavlja najaktuelniji izazov na nacionalnom i međunarodnom nivou. Već tradicionalno, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je pripremilo edukativno-propagandni poster o zaštiti i očuvanju životne sredine i njenog biodiverziteta. Ove godine, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Univerzitetom Crne Gore - Institut za biologiju mora, a u okviru GEF Adriatic projekta, pripremljen je poster o koralnim zajednicama. Ovom prilikom posebna pažnja usmjerena je na Zlatni koral (lat.  Savalia savaglia ), vrstu koja je zaštićena međunarodnim i nacionalnim propisima, a čije najveće populacije su zabilježene n

Golić: Park prirode "Orjen" izuzetan prirodni i turistički potencijal

Slika
  Područje Orjena i Bijele gore, kod Trebinja, koje je Vlada Republike Srpske na posljednjoj sjednici proglasila Parkom prirode, ima izuzetnu geološku i geomorfološku vrijednost, te značajan turistički potencijal, izjavila je Srni ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić. U Ministarstvu su naveli da se da ta vrijednost ogleda u karstnom reljefu i to posebno podzemnom karstnom reljefu, koji je najvećim dijelom predstavljen objektima jamskog i ponorskog tipa. Na području Parka prirode "Orjane" utvrđeno je i opisano 47 speleoloških objekata, a specifični mikroklimatski uslovi, koji se razlikuju u zavisnosti od nadmorske visine, ekspozicije, udaljenosti od mora, razuđenosti terena doprinijeli su velikoj raznovrsnosti i brojnosti, kao i endemičnosti flore i faune područja. Golićeva je navela da se izuzetna mikološka, floristička i vegetacijska raznovrsnost ogleda u prisustvu brojnih endemičnih, reliktnih, rijetkih i ugroženih vrsta. Posebnu vrijed