Postovi

Prikazuju se postovi od lipanj, 2020

REZERVATI NA NERETVI NE SMIJU BITI SMRTONOSNE ZAMKE ZA PTICE

Na Neretvi je temeljem Zakona o zaštiti prirode u tijeku proglašavanje posebnih rezervata, zaštićenih područja od nacionalnog značaja koja u svojoj biti štite jedinstvene, rijetke ili reprezentativne prirodne vrijednosti ili se pak radi o ugroženim vrstama i staništima koje je potrebno očuvati. Očuvanje bogatstva prirode područja delte Neretve proglašenjem posebnih rezervata prirode jedini je smisleni način osiguravanja dugotrajnog napretka ovog područja i ljudi koji na njemu žive. Postojeći ornitološki rezervati Pod Gredom, Orepak i Prud pokazuju svojim primjerom kako se na tom području, samo nekoliko kilometara dalje od predviđenih, a dijelom i već postojećih posebnih rezervata ‘Modro oko i jezero Desne’, ‘Ušće Neretve’ i ‘Kuti’, uspješno može živjeti s prirodom uz aktivan rad na očuvanju vrsta. U tim rezervatima ljudi normalno koriste čamce, obrađuju svoje parcele i bave se ribolovom, kao što je to slučaj i u drugim ornitološkim rezervatima u Hrvatskoj. Ono što ne rade su ak

Vrijeme je za Crnu Goru bez malih hidroelektrana

Slika
„Okretanje održivim izvorima energije (vjetar i sunce) i smanjivanje korišćenja fosilnih goriva mora ostati u fokusu energetskog razvoja zemlje.  Širom Crne Gore, na njenim netaknutim, divljim rijekama, planira se izgradnja oko 70 malih hidroelektrana. Jednom kada se na rijeci izgradi mala hidroelektrana (mHE), kilometri njenog toka postaju cijevi, a riječno korito ostaje suvo i beživotno. Ako se dopusti njihova izgradnja, ovaj ekocid će dovesti do nestanka 33 rijeke, zbog čega će opstanak mnogih lokalnih zajednica biti ugrožen, a s njima će nestati i svi snovi o drugačijem, održivom razvoju zemlje. Prema dostupnim podacima, od sredine 2014. godine, kada je počela sa radom prva mHE u Crnoj Gori, pa do kraja novembra prošle godine, za struju iz 13 mHE isplaćeno je 13,4 miliona eura subvencija. Uspostavljeni sistem podsticaja za proizvodnju električne energije direktno pogoduje privatnim investitorima te je ujedno i glavni motiv za ulazak u posao izgradnje mHE, jer zahvaljujuć

Uređene promatračnice i okoliš ornitoloških rezervata otoka Paga

Slika
Kako bi posjetiteljice i posjetitelji posebnih ornitoloških rezervata na otoku Pagu mogli u potpunosti sigurno uživati u prekrasnom krajoliku, u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Natura Jadera uređene su promatračnice i obližnji okoliš Pag  - Riječ je o dva posebna ornitološka rezervata na otoku Pagu –  Veliko i Malo blato  te  Kolansko blato – Blato Rogoz . Oba lokaliteta iznimno su važna područja za ptice močvarice i druge mnogobrojne vrste. S obzirom na to da su promatračnice drvene i podložne vremenskim uvjetima bila je nužna njihova obnova kako bi osigurali neometano promatranje ptica svih zaljubljenika u prirodu. Također je očišćen rubni obalni pojas Velikog blata te se sakupilo preko 60 kubika otpada. Izvor:  https://www.wwfadria.org/hr/novosti/vijesti/?uNewsID=364571&fbclid=IwAR2X2b7_xs2f_MsbHDqYgISh_87AHb637Ri8P57DmXchnJG3zt3LYDT894M

Dan Dunava

Slika
Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav je na desetoj obljetnici potpisivanja Konvencije o suradnji za zaštitu i održivo upravljanje rijekom Dunav, na Ministarskom sastanku održanom 29. lipnja 2004. godine u Beču, inicirala obilježavanje tog datuma kao Dana Dunava.   Rijeka Dunav je, nakon Volge, druga najduža  ( 2,857 km)   i vodom najbogatija rijeka u Europi te najduža rijeka u Europskoj uniji. Dunav izvire u Schwarzwaldu, šumovitom planinskom kraju u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke, i dalje teče prema istoku te na obali Crnog mora tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.   Republika Hrvatska bila je jedna od prvih država koja je izrazila podršku ideji zaštite rijeke Dunav. Zajedno s 9 drugih zemalja (Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Slovačka i Ukrajina) i Europskom unijom potpisala je 29. lipnja 1994. godine u Sofiji Konvenciju o suradnji za zaštitu i održiv

PERSONALIZOVANIM ULAZNICAMA OSNOVCI DOBILI PROSTOR ZA BORAVAK I STICANJE NOVIH ZNANJA U ZAŠTIĆENOJ PRIRODI

Slika
„Veoma smo zadovoljni realizacijom ukupnih aktivnosti u vezi sa osmišljavanjem, pripremom i, u konačnom, distribucijom personalizovanih ulaznica za NPCG za učenike svih osnovnih škola u Crnoj Gori, u uslovima koje je ograničavala pandemija. Značaj ove inicijative na samom njenom početku prepoznali su Ministarstvo prosvjete i Program Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori (UNDP) i mi im se, i ovim putem, zahvaljujemo,” kazao je direktor JPNPCG  Elvir Klica . Besplatnim ulaznicama u okviru kampanje „Priroda je moj dom″ svi osnovci dobili su mogućnost neograničenog ulaza u svih pet nacionalnih parkova i botanički vrt Dulovine u Kolašinu tokom godine i, što je još važnije, dobili su prostor za boravak, igru i šetnju, druženje i sticanje novih znanja u zdravoj životnoj sredini i prirodi, što je od značaja za razvoj djece. „Djeca uživajući u ljepotama zaštićenih područja, imaju mogućnost da saznaju brže i mnogo više o zaštićenom biljnom i životinjskom svijetu, turističkim sadržaj

Novi program koncesionog korišćenja šuma

Slika
Uspostavljiće se novi model gazdovanja državnim šumama, kao dobrom od javnog interesa. Novi program koncesionog korišćenja šuma, omogućiće drvoprerađivačima bolji pristup sirovini, posebno malim i mikro preduzećima koji su do sada teško dolazili do nje, saopšteno je na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore. ''Nova organizovanost će uzeti u obzir postojeće stanje šuma i šumarstva, šumarsku tradiciju, kadrovske potencijale, ograničenja, realne mogućnosti i potrebe razvoja drvne industrije'', saopšteno je iz PKCG. Naglašeno je da će se na odgovarajući način uzeti u obzir i postojeći koncesioni ugovori, koji će, ukoliko budu poštovani, ostati u trajanju do njihovog isticanja. U tom smislu će se zapravo raditi na uspostavljanju složenog, dualnog sistema korišćenja državnih šuma - preko državnog privrednog društva i koncesionara. Drvoprerađivači su podržali novi koncept gazdovanja šumama, koji će

Promotion of the activities on protection and revitalization of sand dunes

Slika
The Public enterprise for coastal zone management of Montenegro – PP5, organized “Promotion of the activities on protection and revitalization of sand dunes“ implemented in Montenegro within the INTERREG IPA CBC IT-AL-MNE project „WELCOME“. The promotion was held on Friday, June 26th 2020, on the location Evropa beach, Velika plaža in Ulcinj – Montenegro. Activities on protection and revitalization of sand dunes at the selected location on the beach Velika plaža in Ulcinj,  which were carried out in the last 6 months in Montenegro within the INTERREG IPA CBC project "WELCOME", included: • analysis of the existing condition through geodetic survey, inventory and endangered condition of sand dune vegetation on the beach Velika plaža • site selection for dune rehabilitation • works on restoration of sand sediment, formation of dunes, as well as installation of protective structures that contribute to the natural formation of dune • rehabilitation and biological res

Planina Zeletin - skriveni dragulj Crne Gore

Slika
Inženjer šumarstva Dragan Marković kaže da je šuma na Zeletinu mlađa i perspektivnija od mnogo čuvenijeg rezervata Crna Poda. Na planini između Andrijevice i Gusinja mogu se vidjeti brojne rijetke vrste, između ostalih munika i molika, čija su pojedina stabla starija od 800 godina, ali je uprkos svemu dozvoljena legalna sječa Marković tvrdi i da na katunu Ćeransko postoji kompleks šuma molike čija drvna zapremina premašuje zapreminu u Biogradskoj gori Imam ja svoju planinu i zavičaj, ali - poslije mog kraja, Zeletin je jedna od najljepših planina u Crnoj Gori. Tako priču za “Vijesti” počinje Dragan Marković, jedan od, kažu, najboljih poznavalaca crnogorskih šuma. Marković je 15 godina kao inženjer šumarstva bio zaposlen u Institutu za šumarstvo. Mnogo je razloga zbog kojih Zeletin, gdje su nekad izdizale brojne porodice sa dvije strane planine - iz Andrijevice i Gusinja, stavlja u sam vrh planina Crne Gore. “Od prvog dana kad sam tamo bio, negdje 2004, za mene je Zeletin otk