Postovi

Prikazuju se postovi od veljača, 2020

ELEKTRIČNE OGRADE I VELIKE ZVIJERI - KAKO SMANJITI ŠTETE I POBOLJŠATI SUŽIVOT?

Slika
Voditeljica Carnivora Dinarica projekta u NP Risnjak, Dina Botta je na otvaranju radionice naglasila sljedeće: ‘Jedna od aktivnosti JU NP Risnjak je posebnim električnim ogradama protiv velikih zvijeri osigurati deset lokacija pašnjaka, voćnjaka i/ili košnica te pratiti učinkovitost smanjenja šteta. Ograđivanjem takvih lokacija nastojat će se smanjiti dostupnost hrane velikim zvijerima, smanjiti štete od velikih zvijeri i utjecati na smanjenje konflikata.’ ‘Suživot ljudi i zvijeri je mogući, ali treba prevladati negativni stav ljudi prema zvijerima’, istaknuo je Slaven Reljić i pojasnio: ‘To se može prije svega uz pravilan pristup, više istraživanja, edukaciju i povećavanje svijesti lokalnog stanovništva o toj problematici… Ako poduzmemo sve dostupne mjere problematičnih će situacija biti puno manje. Spriječiti ih ne možemo, ali smanjiti – da. Zvijeri će štetu činiti na lokacijama koje nisu dobro ili pravilno zaštićene, zato je važno ne ostavljati otpad, ne hraniti ih, te postavlja

Potpisivanje peticije za zaštitu pčela važno je za sve nas

Slika
Pčelari iz Šumadije apeluju na svoje kolege širom zemlje da potpišu  onlajn peticiju „Zaštita pčela u Srbiji“ . Peticiju je pokrenuo  NALED , koji zajedno sa SPOS-om i  USAID-om  podržava inicijativu da se prestane sa praksom  zaprašivanja komaraca  i  krpelja  iz vazduha sredstvima otrovnim za  pčele , te da se sredstva za  zaštitu bilja  koriste samo u dozvoljenom periodu, kao i da se proširi svest o važnosti pčela. „Potrebno je 10.000 potpisa da bi bila pokrenuta zakonska procedura, koja bi zaustavila zaprašivanje komaraca i krpelja iz vazduha nedozvoljenim sredstvima. Ljudi uopšte nisu svesni koliko je važno zaštititi pčele. Imaćemo još veće štete, ako se nastavi ovakav trend, jer štete su ogromne. Mora da se napravi dogovor između pčelara i voćara, jer postoje sredstva za prskanje koja nisu otrovna za pčele i država bi morala nekako da uredi tu oblast. Ujedno, sva edukativna predavanja morala bi da budu pčelarsko-voćarska“, kaže Ivan Vasiljević, pčelar iz Ilićeva kod  Kragujev

“Ski tour” festival od 28. februara do 7. marta

Slika
Tokom manifestacije zainteresovani će moći da skijaju sa šest planinskih vrhova preko 2.000 metara. Prvi “Ski tour” festival u Crnoj Gori, ali i u regionu, biće održan od 28. februara do 7. marta u organizaciji Udruženja ljubitelja prirode Crne Gore. Tokom deset dana festivala, ljubitelji turnog skijanja obići će četiri planine - Durmitor, Hajlu, Bogićevicu i Prokletije, i imaće priliku da skijaju sa šest planinskih vrhova preko 2.000 metara, ali i da prođu obuke prve pomoći i spasavanja u slučaju lavina. “Uvijek se zimi mogu naći mjesta koja su daleko od skijaških staza i gdje ima snijega. Festival koji je međunarodnog karaktera, zamišljen je kao promocija crnogorskih planina, kako stranim turistima, tako našim skijašima, da ih pokrene da vide šta je to turno skijanje”, kazao je Ivan Kalezić iz pomenutog Udruženja. Raduje ih najava učesnika sa skoro svih meridijana, ali i vremenska prognoza da će narednih dana biti sniježnih padavina. Kako je kazao, uvijek se na planinama, v

Amfiteatar na Orjenu-kanjon koji to nije

Slika
Orjen, planina koji se izdiže nad Herceg Novim i Bokom Kotorskom, krije mnoga zanimljiva mjesta za koje znaju samo oni koji se uspenju do vrhova.Takvo mjesto je i Markov koš, poznatije kao Subrin amfiteatar. Upravo ovu lokaciju   Agencija za zaštitu i razvoj Orjena  preporučuje u svojim orjenskim đirovima. Kako su rekli u razgovoru za portal Share Montenegro, ovaj prirodni amfiteatar, od kada je čovjeka pod Orjenom, vuče pogled, plijeni pažnju.Tristometarske vertikale golog krečnjaka, raspoređene u polukrug i ukrašene izvijuganom munikom, nude prizore koji se ne zaboravljaju, baš kao ni sama staza koja se provlači strmenim podnožjem, da bi se na kraju grebenom izvukla i na sami vrh, 1679 m visoku Subru. Da su ova litica i njen vrh predmeti divljenja već hiljadama godina, govori i sam naziv – „Subra“, koji je izveden od latinskog „supra“, što znači iznad.Narodi su se mijenjali, ali ime je ostalo, iz čega je vidljiv njegov značaj za ovaj kraj, smješten na rubu gora i mora. Z

Последната долга суша причина за најголемото опаѓање на Преспанското Езеро

Slika
Последната долга суша е одговорна за досега најголемото опаѓање на нивото на водата на Преспанското Езеро, кој е во постојан пад од 1951 годинаа. Тоа укажува дека во споредба со ефектот на климатските промени, истекот во Охридското Езеро и употребата на водата за наводнување од Преспанското Езеро, незначително придонесуваат кон намалувањето на неговото ниво. На ова укажуваат податоците за нивото на Езерото мерени од УХМР од 1951 до 2004 година. Сметаме дека ефектите од климатските промени за жал во иднина ќе бидат се повидливи во нашата земја особено на водните и влажните живеалишта. Затоа одговорноста треба да ја бараме во сите нас. Да размислуваме за нашите секојдневни активности и да покажеме свесност дека ниту една акција не поминува без реакција. Односно, нашето неодговорно однесување денес (од неодговорно одлагање на смет, па се до уништување на мочуриштата и другите влажни живеалишта кои сепак сè уште некако го одржуваат езерото живо), порано или подоцна ќе биде платено со

Vrnitev štirih lesnih sov v naravo

Slika
Vsako leto se na naših cestah v nočnih trkih z avtomobili poškoduje veliko sov. V zadnjem času se skrbni domačini v takih primerih večkrat obrnejo na nas in v Kozjanskem parku poskrbimo, da poškodovane sove pridejo v azil za divje živali na Muti, ki ga vodi dr. Zlatko Golob.Konec tega tedna bomo tako v naravo izpustili kar štiri “pozdravljene” lesne sove.   Dve bomo vrnili v naravo na v četrtek, 27. februarja 2020 na Lisci (zbor pri Jurkovi koči ob 16. uri) in dve v petek, 28. februarja 2020 v dolini potoka Brestanica (zbor ob 15:30 uri v Podsredi).   Pred izpustom boste lahko izvedeli več o lesni in drugih vrstah sov, se poučili kaj narediti ob najdbi mlade ali poškodovane sove ter spoznali srčne ljudi, ki rešujejo sove in ujede na Kozjanskem.Na voljo bo tudi   plakat   o sovah Kozjanskega in Posavja.Več o tem in kako ravnati v primeru najdbe poškodovane divje živali si lahko preberete   tukaj .   Vljudno vabljeni da se nam pridružite.  Izor: https://kozjanski-park.si/

MLADI VARUHI RISOV IN ODPRTJE RAZSTAVE OHRANIMO RISA V KRANJU

Slika
Pri grajenju sobivanja risov in ljudi sta ključni udeleženost in vpletenost mladih, zato imamo tekom projekta LIFE Lynx predvideno sodelovanje s šolami v okviru  programa Mladi varuhi risov . 13. 2. 2020 smo z Gimnazijo Franceta Prešerna v Kranju vzpostavili prvi stik preko predavanja o risu in velikih zvereh s strani Urše Fležar z Biotehniške fakultete in odprtja  razstave umetniških del Ohranimo risa , ki bo v šolski avli na ogled do sredine marca. Zelo veseli smo zanimanja in podpore, ki sta ga izkazali ravnateljica Mirjam Bizjak in učiteljica biologije Nina Ražen, s katerima bomo v naslednjih mesecih uskladili program za njihovo šolo. Ravnateljica Gimnazije Franceta Prešerna v Kranju, gospa Mirjam Bizjak s predstavniki umetnikov, avtorjev razstave. Foto: Nina Ražen Predavanja o risih so se udeležili številni dijaki. Foto: Nina Ražen Izvor: https://www.lifelynx.eu/

NOTRANJSKI PARK NA CERKNIŠKEM PUSTOVANJU KOT ČEŠNJICA NA TORTI

Slika
Letos je Notranjski park prvič sodeloval na znamenitem pustnem karnevalu v Cerknici.  Na lokaciji tržnice, tik ob glavni cesti, po kateri je potekala pustna povorka, smo napolnili dve stojnici in postavili kolo sreče, nasproti pa uredili družinski kotiček. Družinski kotiček je bil pred začetkom pustne povorke, pa tudi med njo in po njej, izjemno obiskan in priljubljen. Otrokom so profesionalne maskerke poslikavale obraze, v ribniku so jim nagajali ščuke in šlajni, tipične ribe Cerkniškega jezera, ki so jih poskušali ujeti, na ustvarjalni mizici pa so si lahko po lastni domišljiji pobarvali ribe in se obenem poučili o njihovih lastnostih. Mnogi so mimogrede skozi zapleteni labirint do doma v tršci pomagali neulovljivi ptici bobnarici. Za piko na i so se lahko še posladkali z božanskimi prigrizki. V kotičku so si družine lahko tudi malce odpočile, pustno rajanje je namreč lahko silno naporna reč. Marsikateri starš je otrokovo zatopljenost v tamkajšnje številne aktivnosti lahko i

Sova i čovjek

Slika
Šumska sova ( l at.  Strix aluco ) vrsta je ptice koja pripada redu sova (Strigiformes) i porodici pravih sova (Strigidae). Najčešća je i najrasprostranjenija sova u Europi, a danas je jedna pronađena u Nacionalnom parku Una. Očito bolesnu, sovu je u niskom raslinju spazio mještanin Ćelija i sezonski radnik u Parku Suad Šehić, te uočio njeno neobično ponašanje. O svom zapažanju odmah je obavijestio nadzornika NP Una Hilmu Kozlicu koji je po uputama uprave Parka ovu nesretnu pticu sa Suadom odvezao u Veterinarsku stanicu Bihać. Pokušavajući prihraniti životinju i sa nadom da joj se može pomoći stigli su do Veterinarske stanice. Nažalost, iako je djelovalo da sova ima izgleda za ozdravljenje, uginula je pri dolasku u prije pregleda.  Dešavalo se i ranijih godina da se određene vrste pronađu u Parku u stanju bolesti ili ozlijeđene i često ne prežive. Međutim, većinu životinja kod ovakvih slučajeva kada životinja ugine, tijelo se iskoristi se za prepariranje u svrhu formiranja zoološ

Tara,evropska lepotica, drugi deo

Slika
Tara je u elitnom evropskom društvu šumovitih planina. Nacionalni park prostire se na oko 25 hiljada hektara, a više od dvadeset hiljada je pod šumom. Od meštana je Josif Pančić čuo da taj tajanstveni četinar nije ni jela ni smrča, niti bor i da raste negde na Tari. Dvadeset godina je tragao i najzad 1875. godine, jednog jutra kroz prozor kuće Đurića u selu Zaovine ugledao to divno, vitko stablo četinara kratkih grana.  Tada su slavni srpski naučnik i omorika jedno drugome dali ime, koje i danas, u botaničkom svetu simbolizuje i pronosi slavu planine, Josifa Pančića, Srbije i Balkana. U rezervatu prirode "Trenica" nastanila se velika porodica pančićevih omorika, broji oko 600 članova, od malenih i nejakih do onih stamenih i najstarijih. Mnoge su raskrsnice na Tari obeležene, kako je i red, drvenim putokazima. Na sve strane čaroban pogled na zelenožuta prostranstva tarskih šuma i proplanaka u dolini, na planinske drvene kuće i bačije, posivele od vremena i čekan

PREDSTAVLJAMO VIDEO KAMPANJU ''MAGICAL MOMENTS'' KOJA JE RAZVIJENA UNUTAR PROJEKTA LIFE EUROLARGECARNIVORES.

Slika
Unutar projekta  LIFE EuroLargeCarnivores , koji osigurava platformu za prikupljanje i razmjenu znanja o suživotu ljudi i velikih zvijeri među različitim dionicima diljem Europske unije, započeli smo video kampanju “Magical Moments” (čarobni trenuci) kroz koju ćemo vidjeti svjedočanstvima ljudi iz raznih europskih zemalja koji svoj životni prostor dijele s velikim zvijerima. U kratkim videima predstavljaju koje su sve načine pronašli kako bi mogli uspješnije živjeti s medvjedom, vukom i risom. Dosad su ukupno snimljena 32 kratka videa u kojima poljoprivrednici, pastiri, turistički vodiči ili stanovnici iz ruralnih područja Finske, Norveške, Španjolske, Francuske, Italije, Slovačke, Portugala, Poljske, Austrije i Mađarske dijele svoja iskustva suživota s velikim zvijerima. Potaknuti prekrasnom pričom iz Španjolske, za početak vam  predstavljamo Sofiju  koja otkriva kako se prestala bojati vukova. POGLEDAJTE VIDEO:  https://www.youtube.com/watch?v=nUOcy0znd94&featu

Električne ograde i velike zvijeri - kako smanjiti štete?

Slika
U sjedištu NP Risnjak (Bijela Vodica 48, Crni Lug) će se u ponedjeljak 24.2.2020. u 10 sati održati radionica na temu „Električne ograde i  velike zvijeri – kako smanjiti štete?“. Osim predavanja stručnjaka s Veterinarskog fakulteta i Primorsko goranske županije, biti će održana i praktična demonstracija postavljanja i rada električne ograde.  Ujedno će se i odabranim lokalnim poljoprivrednicima, koji su se javili na otvoreni poziv, dodijeliti električne ograde. V sedežu NP Risnjak (Bijela Vodica 48, Crni Lug) bo v ponedeljek 24.02.2020. potekala delavnica na temo ''Električne ograje in velike zveri – kako zmanjšati škodo?''. Razen predavanj strokovnjakov iz Veterinarske fakultete in Primorsko-goranske županije, potekala bo tudi praktična predstavitev postavljanja in načina dela električne ograje.Izbranim lokalnim kmetjem, kateri so se odzvali odprtem pozivu, podelile se bodo tudi električne ograje. #carnivoradinarica Saznajte više o projektu na  h

NATJEČAJ - Javna ustanova Park prirode Vransko jezero, Biograd na Moru

Klasa: 112-02/20-01/02 Urbroj: 2198-07/01-20-01 od 14. II. 2020.    (1101) Na temelju članka 134. stavka 1. podstavka 7. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18, 14/19), članka 14. stavka 1. podstavka 7. Statuta Javne ustanove »Park prirode Vransko jezero«, klasa: 351-04/14-00/154, urbroj: 154-06/1 od 23.rujna 2014. i Izmjena i dopuna Statuta Javne ustanove »Park prirode Vransko jezero«klasa:351-04/16-00/102,urbroj:102-06/16-03 od 9. studenoga 2016.članka 24. stavaka 1. i 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br. 128/2017) te pribavljene suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 19. srpnja 2019. (klasa: 112-01/19-01/05; urbroj: 517-02-1-1-19-121), Upravno vijeće Javne ustanove »Park prirode Vransko jezero« raspisuje NATJEČAJ za prijem službenika u radni odnos –voditelj Odsjeka za posjetitelje, promidžbu i turističku djelatnost, m/ž na neodređeno vrijeme – 1 izvršitelj. Uvjeti: –završen preddiploms

Medvedi sa Tare napustili jazbine i pre Sretenja

Slika
Ako je suditi po narodnom verovanju da su medvedi predskazatelji trajanja zime, proleće je na pragu. Na to ukazuje kretanje mrkih medveda na Tari, čija aktivnost se prati, a koji na Sretenje ne da se nisu uplašili svoje senke, nego uživaju na februarskom suncu. I ne samo Miloš sa Jadovnika i Zoran sa Tare, jedina dva medveda u Srbiji koja nose ogrlice za satelitski nadzor, još životinja ove zaštićene vrste je napustilo zimovnike i pokrenulo se. I to još pre Sretenja. -Miloš se probudio 14. februara i počeo da izlazi iz brloga, dok je Zoran svakog dana aktivan i sunča se na stenama u kanjonu reke Rače. To ne znači da će odmah napustiti skrovišta i potpuno se pokrenuti, već počinju da se izlaze na sunce da bi se razmrdali i možda nešto pojeli. Očekujem, ako ne bude drastične promene vremenskih prilika, da će do početka marta biti potpuno van brloga i početi da traže partnere s obzirom na to da odmah nakon hibernacije kod njih počinje sezona parenja - kaže za "Blic" d

Zbog čega nestaju bumbari?

Slika
Bumbari nestaju širom Evrope, a naučnici kao razlog navode "klimatski haos". Neka prethodna istraživanja se pokazala da bumbari sele na sever Evrope i sever Amerike, "što se i očekivalo sa klimatskim promenama", kaže doktor Tim Njubold sa UCL-a u Londonu. Njubold kaže da su naučnici sada po prvi put uspeli da povežu izumiranje bumbara sa klimatskim promenama. Glavni istraživač Piter Soroj sa Univerziteta u Otavi kaže da je smanjenje broja bumbara je ozbiljnije nego što se mislilo. "Povezali smo ovo sa klimatskim promenama, odnosno sa ekstremnim temperaturama i klimatskim haosom koje promene uzrokuju", kaže on. Bumbari pripadaju vrsti najvažnijih oprašivača biljaka. Dokumentovano je da nestaju zbog niza faktora - upotrebe pesticida, bolesti i gubitka staništa. U novoj studiji, istraživači su pregledali više od pola miliona izveštaja o 66 vrsta bumbara napisanih između 1901. i 1974. godine i između 2000. i 2014. Došli su do saznanja da se popul