Postovi

Prikazuju se postovi od rujan, 2019

NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE ZAVRŠILI RADOVE NA PJEŠAČKOJ STAZI NA VIRPAZARU

Slika
Staza na Virpazaru, koja ima višestruku namjenu, a prevashodno olakšava i omogućava bezbjedniji prelaz preko magistralnog i pružnog puta Podgorica – Bar, otvorena je 24.09 za sve posjetioce i stanovnike ovog mjesta. Nacionalni parkovi Crne Gore procjenjuju da je preko ovog prelaza tokom sezone prošlo oko 100.000 posjetilaca, kao i da će se taj broj iz godine u godinu povećavati. „Staza je dizajnirana na način da bude što više uklopljena u ambijent i prati liniju kamenog nasipa pružajući se ispod magistrale i pruge do privremenog parking prostora. Ona je značajna iz bezbjednosnihi razloga, jer će sada posjetioci i stanovnici ovog mjesta moći bezbjedno da pređu magistralni i pružni prelaz, a siguran sam da će omogućiti i bolju valorizaciju ovog područja. Nacionalni parkovi Crne Gore nastavljaju sa uređenjem turističke infrastrukture. Početkom sezone smo uredili ribolovnu stazu Tanki rt, postavili odmorišni mobilijar i informativne table. Isto planiramo i na ovoj stazi, pa će inform

DAN PJEŠAČENJA ORGANIZOVAN U NP LOVĆEN

Slika
Promotivni događaj Dan pješačenja, u okviru koje su za sve zainteresovane posjetioce organizovane dvije pješačke ture, održan je 21.09.2019. u Nacionalnom parku Lovćen. Pješačke ture počele su u 10 časova ispred Centra za posjetioce na Ivanovim koritima, a učesnici su imali priliku da posjete vidikovce sa kojih se pružaju izuzetni panoramski doživljaji Bokokotorskog zaliva, budvanske rivijere, Skadarskog jezera i jedinstvenog pejzaža kraških oblika reljefa Lovćena. Zainteresovani su mogli izabrati lakšu i težu pješačku turu. Prva je bila Staza vuka, kategorisana kao laka, dužine 6,8 kilometara. Staza je gotovo cijelom dužinom bez uspona, većim dijelom staze pružaju se vidikovci (južna strana Lovćena) prema Tivtu i Bokokotorskom zalivu, na stazi se mogu vidjeti različite vrste biljaka, ptica i insekata. Druga pješačka tura je bila Vučija staza-Treštenički vrh 1489 nmv – Babina glava 1474nmv. Dužina staze je 12 kilometara i kategorisana je kao srednje teška. Do Trešteničkog vr

World Cleanup Day: Očistimo zajedno zelenu oazu u predgrađu Zagreba!

Slika
Jedan dan. Jedan planet. Jedan cilj. Budite dio globalne ekološke akcije „World Cleanup Day“, koja ističe moć običnih, „malih“ ljudi da zajedništvom postignu nevjerojatne stvari! Provedite dan u prirodi i u dobrom društvu pridonesite čišćem okolišu, a usput saznajte i nešto o pticama! Poziv na sudjelovanje u volonterskoj akciji „Zelena čistka 2019“ Udruge Biom i Sindikat biciklista  pozivaju sve željne čišćeg i ljepšeg svijeta da im se i ove godine pridruže na petoj po redu akciji čišćenja otpada  „Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš!“ , koja će se u organizaciji Bioma održati  u   subotu 21. rujna 2019.  na lokaciji Blato .  U sklopu akcije bit će organizirano edukativno predavanje i promatranje ptica za sve sudionike. Akcija će započeti okupljanjem u 9:00 sati na lokaciji 45°45'44.6"N 15°54'29.4"E , ili opisno – uz nasip, ispod nadvožnjaka Jadranske avenije, do kojeg se dođe skretanjem sa stare Karlovačke ceste. Dio opreme za čišćenje bit će

"Smjernice za planiranje upravljanja zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže"

Slika
"Smjernice za planiranje upravljanja zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže" služe kao praktični vodič za izradu planova upravljanja. One bi upravljačima područjima trebale pomoći u procesu izrade plana upravljanja jer  preporučuju korake i strukturu procesa , kao i u koncipiranju samog dokumenta jer  preporučuju njegov sadržaj . Smjernice uključuju preporučeni sadržaj i format plana upravljanja, postupak i korake njegovog donošenja, zatim postupak izmjena i dopuna, preporuke vezane uz osmišljavanje i vođenje procesa izrade plana te detaljnije razrađuju pojedine elemente plana upravljanja, poput tema, ciljeva, aktivnosti, pokazatelja, zonacije i dr. U smjernicama se obrađuje proces planiranja upravljanja područjima zaštićenim u nacionalnim kategorijama zaštite kao i u područjima ekološke mreže , a temeljene su na Zakonu o zaštiti prirode. Za očekivati je da će se u budućnosti dalje unaprjeđivati zakonodavni okvir, kao i ove smjernice, no načela plan

Predavanje -Šišmiši otoka Mljeta i što znamo o njima- 12.9. u 19 h u Galeriji -Stara skula-

Slika
Jeste li se ikada pitali tko to noću leti nebeskim bespućima dok većina živog svijeta spava? Naravno, radi se o šišmišima, jedinim sisavcima koji aktivno lete. Oni su, nakon glodavaca, najbrojnija skupina sisavaca, te s oko 1300 dosad zabilježenih vrsta čine 20 % svih do sada poznatih vrsta sisavaca. Uloga šišmiša u ekosustavima u kojima su prisutni je vrlo značajna, zbog čega je njihova zaštita iznimno važna. Neizostavna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka koje cvatu noću, ali i u kontroliranju brojnosti noću aktivnih kukaca i dr. Nadalje, neke vrste šišmiša su indikatorske vrste, odnosno promjenama u njihovim populacijama mogu se indicirati promjene u bioraznolikosti nekog područja. Od sredine 20. stoljeća populacije šišmiša diljem svijeta su u značajnom padu, što je uglavnom rezultat različitog antropogenog djelovanja. Najznačajnije posljedice tog djelovanja, a koje negativno utječu na populacije šišmiša, su degradacija,

ULCINJSKA SOLANA NA RAMSAR LISTI MOČVARNIH STANIŠTA OD SVJETSKOG ZNAČAJA

Slika
Ulcinjska solana je zvanično na Ramsar listi močvarnih staništa od svjetskog značaja,  https://rsis.ramsar.org/ris/2399 . Ulcinjska Solana kojom upravlja Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore službeno je na RAMSAR listi kao međunarodno značajno močvarno stanište. Od 07.09 je informacija o Ulcinjskoj solani objavljena na Web portalu Ramsarske organizacije   https://rsis.ramsar.org/ris/2399 , iako je službena prijava već prihvaćena u julu 2019. godine. Ulcinjska Salina nalazi se na 2000 prestižnih RAMSAR lokacija u svijetu. Prema RAMSAR Konvenciji zaštićena su močvarna područja od međunarodnog značaja. Prestižni status pomoći će da se Solana razvije kao renomirano područje koje ima i međunarodni i nacionalni stepen zaštite. „Nacionalni parkovi Crne Gore su izrazili veliko zadovoljstvo zbog ovog pozitivnog razvoja procesa. Od početka godine, a posebno, tokom ljetnjeg perioda, sa velikom pažnjom smo vodili računa o vodnom režimu kako bi količina vode u bazenima bila na

U dubinu bez iskapanja , ljetna arheološka škola Projekta Burnum

Slika
Uz zaštitu prirode i održivo upravljanje, edukacija je temelj djelovanja Javne ustanove „Nacionalni park Krka“. Burnum, kao izniman i vrijedan arheološki lokalitet, i Projekt Burnum, kao znanstveno-istraživačka suradnja na međunarodnoj razini, iznjedrili su i ljetnu arheološku školu koju Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u suradnji sa Sveučilištem u Bologni i Odsjekom za arheologiju Sveučilišta u Zadru organizira od 2007. godine s ciljem provođenja arheološko-konzervatorskih istraživanja na području rimskog vojnog logora Burnum. Ovoga ljeta arheološka škola održava se od 18. do 30. kolovoza u središtu vojnog logora s ciljem revizije, pomoću suvremenih metoda, istraživanja koje je 1912. godine provodio Austrijski arheološki institut. Pod vodstvom dr. sc. Enrica Giorgija, ravnatelja Laboratorija za istraživanje Odsjeka za povijest kulture i civilizacije Sveučilišta u Bologni, voditelja Projekta Burnum, i dr. sc. Alessandra Campedellija, znanstvenog novaka na Odsjeku za povije

VRŠEN MONITORING OPŠTEG ZDRAVSTVENOG STANJA I DRUGIH OROGRAFSKIH I EKOLOŠKIH USLOVA STANIŠTA MUNIKE U NP LOVĆEN OKVIRU LASPEH PROJEKTA

Slika
Projektni tim u okviru LASPEH projekta iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore vršio je monitoring opšteg zdravstvenog stanja i drugih orografskih i ekoloških uslova Munike (Pinus heldreichii) na padinama Jezerskog vrhu u NP Lovćen. Pored stručnih lica iz JPNPCG, u terenskom obilasku učestvovali su i pripravnici, kao i studenti Prirodno-matematičkog fakulteta, Odsjeka za biologiju, iz Podgorice. U Izvještaju sa terena, između ostalog, se navodi da je opšte zdravstveno stanje stabala munike na padinama Jezerskog vrhu u NP Lovćen koja su najvećim dijelom smještena u južnom dijelu predmetnog područja, zadovoljavajuće. Najveće izmjereno stablo munike je prečnika 21 centimetar i visine 12 metara, dok je prosječna visina stabala munike oko 10 metara. Evidentirano učešće munike je 30 odsto u odnosu na cijelu preglednu površinu od 10 hektara. Najveću površinu pokriva crni bor (Pinus nigra) od 65 odsto, dok preostalo učešće od 5 odsto otpada na druge vrste kao što su: bukva (

Vodeći hrvatski klimatolozi o klimatskim promjenama

Slika
U kojim bi hrvatskim gradovima klimatske promjene mogle prouzročiti veliku štetu? Vodeći hrvatski klimatolozi Lidija Srnec i Branko Grisogono za portal Dnevnik.hr govore o tome što se događa s klimom, tko je mijenja i kakav će utjecaj imati na naš život. Lidija Srnec  iz Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i prof.dr.sc.  Branko Grisogono  s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,  upozoravaju na alarmantan utjecaj klimatskih promjena  koje su vidljive svuda oko nas, a mnogi ih još uvijek negiraju. „Klima se definitivno mijenja. Međutim, kada govorimo o klimi moramo razlikovati prirodne klimatske varijacije i klimatske promjene. Prirodne klimatske varijacije su posljedica toga što je klimatski sustav varijabilan. Mijenja se na kraćim vremenskim skalama tako da niti jedna sezona nije jednaka“, objašnjava  Lidija Srnec  iz Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda. Branko   Grisogono