Postovi

Prikazuju se postovi od kolovoz, 2019

NACIONALNI PARKOVI DURMITOR I SKADARSKO JEZERO PREDSTAVILI PRIRODNE I TURISTIČKE VRIJEDNOSTI MAĐARSKOM NACIONALNOM PARKU ORSEGI

Slika
U cilju upoznavanja sa prirodnim i kulturnim vrijednostima, turističkom ponudom, te načinom organizacije i promocije crnogorskih nacionalnih parkova sa fokusom na razvoj ekoturizma, predstavnici nacionalnog parka Orsegi iz Mađarske (Őrségi Nemzeti Park), boravili su u studijskoj posjeti nacionalnim parkovima Durmitor i Skadarsko jezero, u periodu od 23-26. avgusta. Studijska posjeta predstavljala je dobru priliku za razmjenu iskustava, promociju prirodnih vrijednosti i ljepota, kao i turističkih proizvoda baziranih na prirodi i aktivnom odmoru u crnogorskim zaštićenim područjima. Predstavnici mađarskog nacionalnog parka imali su priliku da u Nacionalnom parku Durmitor uživaju u pješačkoj turi do Škrčkog ždrijela sa kojeg se pruža prelijep pogled na Prutaš, Šarene pasove i Škrčku dolinu i informišu se o ulozi nacionalnog parka u razvoju turističkih proizvoda. U NP Skadarsko jezero posjetili su Centar za posjetioce na Vranjini i učestvovali u radionici. Posebno su se interesova

Gubitkom šuma naš (jedini) planet se dodatno zagrijava

Slika
Svjedočimo dramatičnom krčenju šuma u netaknutim tropskim kišnim šumama, najvećim prirodnim spremištima biomase na planetu, a mnogi od nas nisu svjesni da gubimo izuzetno važan alat za ograničavanje globalnog zatopljenja Šumski požari nam sigurno neće pomoći pri ublažavanju klimatskih promjena. Gubitak šuma će ih dodatno ubrzati i pogoršati, a loše upravljanje zelenim bogatstvima našu će budućnost na planetu učiniti daleko izazovnijom i nesigurnijom. S porastom globalne temperature i  sve većim gubitkom šuma  ostat ćemo bez našeg najmoćnijeg i najučinkovitijeg sustava pohrane atmosferskog ugljikovog dioksida, a svjetske šume više neće moći u potpunosti funkcionirati kao najbolje prirodno rješenje za borbu protiv klimatskih promjena. Šume imaju ključnu ulogu u nastojanjima ublažavanja klimatskih promjena izazvanih ljudskim utjecajem i korištenjem fosilnih goriva. Nažalost, u zadnje vrijeme svjedočimo katastrofalnim požarima i uništavanju šuma u Sibiru, na Arktiku te u Amazo

Prvi kamp na kojemu se prstenuju ptice s oznakom BiH

Slika
Projekt prstenovanja ptica koji ovih dana doživljava svoju promociju u Bosni Hercegovini, sigurno će imati svoje poštovatelje među ovdašnjim stanovništvom. U vremenima poljuljanih društvenih normi, pravila koja vrijede za osobe koje se bave tim pozivom djeluju robizonski. Taj „zanat“ je potpuno besplatan, dakle ako se pojedinac želi baviti prstenovanjem to može činiti samo o svom trošku. Nikako drugačije! U to smo se uvjerili tijekom posjeta kampu za prstenovanje ptica u Parku prirode Hutovo blato. Sudionici kampa jedu salamu i edamer, jedina pića su voda i prirodni sokovi, spavaju pod šatorima, noge im od ujeda komaraca, djeluju kao da su oboljeli od dječjih boginja… Ipak oni su tu, na prvom kampu za prstenovanje ptica u Bosni i Hercegovini!? Vjerovali ili ne, ni oko prstenovanja ptica se političari u BiH nisu mogli dogovoriti. Odobrenje za prstenovanja od EURING-a, stiglo je stigla je tek ove godine. Kad je stigla dozvola ”preuzeta je i obveza o standardima po kojima

Velik uspjeh speleologa: na Velebitu spojili dvije jame

Slika
Ovih dana hrvatski speleolozi ostvarili su spektakularni uspjeh na najjužnijem dijelu Velebita - spojili su dvije jame u sustav duži od 41 kilometra. Kruna je to speleološkog tridesetogodišnjeg rada. Speleolozi su posebna vrsta ljudi. Ne može ovo svatko. Ispod masiva Crnopac labirint je okomitih i vodoravnih prolaza, pukotina, jama, špilja. Već trideset godina njima pužu, logoruju i spavaju naši speleolozi, u tami i hladnoći. Spojiti dva golema jamska sustava velik je uspjeh. Uz instinkt,  Nikola Hanžek  i ostali morali su i dobro kopati lopatom i tući čekićem kroz suženja.  - Ubrzo sam uočio crvenu špagu koju su ostavili speleolozi koji su istraživali jamski sustav Kita Gaćešina draženova puhaljka i u tom trenu sam počeo vikati od sreće, dozivati njih da smo ušli u jamski sustav Kita Gaćešina Draženova puhaljka - ispričao je Hanžek.  Sada su, dakle, spojena gotovo 42 kilometra podzemlja na Južnom Velebitu, označena na topografskim kartama. Jedan je to od sto najduži

PLANINARSKA STAZA VIDICI BJELASICE

Slika
Izvor: Arina Maraš  Jedna od posjećenijih staza u NP Biogradska gora, „Vidici Bjelasice“, povešće Vas u osvajanje najviših vrhova Bjelasice: Troglave (2072 m.n.v.), Zekove glave (2117 m.n.v.) i Crne glave (2139 m.n.v) sa kojih se pružaju nevjerovatni i riječima neopisivi pogledi na cjelokupnu planinu Bjelasicu i skoro, pa, cijeli nacionalni park. Shodno informacijama  Arine Maraš  koja je obišla teren u okviru programske aktivnosti, predstavljamo Vam kratak opis planinarske staze. Opis staze „Vidici Bjelasice“ Dužina staze : 16 km* Vrijeme potrebno za obilazak : 7-8 h* Oblik : Kružna Kategorizacija : Srednje teška Markirana : Da (smjerokazi, drveni stubići) Oprema : Planinarska obuća, kapa, vjetrovka, voda, hrana. Vrijeme obilaska : Jun-novembar *Moguća je i kraća varijanta staze (12 km, 6h), koja isključuje obilazak vrha Crna glava. Početak staze je iznad katuna Vranjak, tačnije, kod informativne table na kojoj je prikazana pregledna karta staze i na kojoj

Znanost je potvrdila: klimatska kriza nema prirodni uzrok!

Slika
Nova studija konačno bi trebala ušutkati poricatelje klimatskih promjena jer globalno zatopljenje ipak nije dio prirodnog klimatskog ciklusa Planet se trenutno zagrijava brže nego ikada u povijesti. Već i ptice na grani znaju da se ne radi o uobičajenom prirodnom ciklusu, dapače klimatske promjene itekako osjećaju na svom perju, no znanstvenici su ovom novom studijom to konačno i potvrdili. Europski i američki znanstvenici  razjasnili su tvrdnju koju brojni svjetski klimatolozi ponavljaju već desetljećima: ne samo da se naš planet zagrijava  brže nego ikada u posljednjih 2.000 godina , već sadašnje klimatske promjene uistinu nemaju svog povijesnog prethodnika pa ni prirodni uzrok. Druge povijesne promjene poput takozvanog srednjovjekovnog toplog razdoblja i kasnijeg  „malog ledenog doba“ , koje je obilježilo razdoblje od 17. do 19. stoljeća, ipak nisu bile svjetskih razmjera. Jedino razdoblje u kojem se svjetska klima istovremeno mijenja(la) u svim dijelovima svijeta t

Životinje se presporo prilagođavaju promjenama klime

Slika
Prilagodba se ne odvija brzinom koja garantira njihov opstanak I životinje su prisiljene prilagoditi se promjenama klime, no pitanje je odvija li se ta prilagodba dovoljno brzo i omogućuje li im mogućnost preživljavanja? Dosadašnji izvještaji ne daju nam razlog za optimizam. Njemački znanstvenici  pronašli su odgovor na vrlo važno pitanje o utjecaju klimatskih promjena i mogućnostima preživljavanja životinjskih vrsta. Mogu li se dakle životinje prilagoditi promjenama klime? Odgovor na to pitanje dobiven je zahvaljujući detaljnoj analizi deset tisuća studija i vrlo je jednostavan:  životinje se mogu prilagoditi klimatskim promjenama, ali ipak ne dovoljno brzo . Brzo zagrijavanje planeta u uvjetima klimatske krize uzrokovane neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva prijeti mjerljivoj promjeni klimatskih uvjeta i u svakom se slučaju podudara s onim što se čini kao  početak masovnog izumiranja , koje bi moglo biti u rangu onih  zabilježenih u stijenama u razdoblju Perma  ili b