Postovi

Prikazuju se postovi od travanj, 2019

NIZOM AKTIVNOSTI NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE OBILJEŽILI DAN PLANETE ZEMLJE

Slika
Izvor:  https://nparkovi.me/ Nizom ekoloških i edukativnih aktivnosti, Nacionalni parkovi Crne Gore obilježili su jedan od najznačajnijh ekoloških datuma „Dan planete Zemlje“, 22. april, te pozvali sve zainteresovane ljubitelje prirode da, uz besplatan ulaz toga dana, posjete NP Durmitor, NP Biogradsku goru, NP Lovćen, NP Skadarsko jezero i NP Prokletije, i uživaju u zaštićenim područjima. Takođe su Nacionalni parkovi Crne Gore uputili apel građanima da poštuju unutrašnji red u Parkovima i bacaju otpad na mjesta predviđena za te namjene. Služba ambijentalne higijene NP Skadarsko jezero tokom vikenda učestvovala je u akciji čišćenja koju je organizovao kamp „Lad“ iz sela Boljevići u saradnji sa Izviđačkim odredom „Jadran“, na trasi od sela Boljevići do mosta na Virpazaru, što podrazumjeva i čišćenje dijela korita rukavaca Skadarskog jezera i trasu Virpazar – Besac. U akciji je, pored predstavnika Parka, učestvovalo 70 volontera, kao i Izviđački odred „Jadran“ iz Bara i Izviđačk

Dan planete Zemlje obilježen akcijom čišćenja korita rijeke Ribnice i obalne vegetacije

Slika
Širom svijeta danas 22 aprila se obelježava Dan planete Zemlje čiji cilj je da ojača svijest i poštovanje ljudi prema životnoj sredini i prirodi. Danas smo, povodom obilježavanja ovog događaja zajedno sa  Green Home ,  Zero Waste Montenegro ,  Ministarstvo održivog razvoja i turizma ,  Zelenilo DOO - Podgorica ,  Japanska EM Tehnologija Crna Gora  i JP Čistoća čistili zagađeno korito rijeke RIbnice. Na ovaj način obilježen je Dan planete Zemlje, te je ova akcija imala za cilj skretanje pažnje na probleme upravljanja otpadom  i zagađenje rijeka kao i podizanje svijesti o neophodnosti očuvanja i unapređenja stanja u životnoj sredini. Čini se da je Ribnica zaboravljena i da služi za nelegalno odlaganje komunalnog otpada a nekada je bila simbol Podgorice.  Svakodnevno se može vidjeti da građani odlažu otpad na mjesta koja nisu predviđena za to, što govori o nerazvijenoj svijesti građana ali i slabosti sistema da pitanje upravljanja otpadom bude riješeno na efikasan način

Imamo jedan planet, sačuvajmo ga!

Slika
Zagreb  – Dan planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja, podsjetnik je o važnosti očuvanja našeg zajedničkog doma. WWF Adria poziva građanke i građane da se na ovogodišnji Dan planeta Zemlje povežu s prirodom i naprave male, ali značajne korake za naš planet. Prilika je to za nove odluke poput svakodnevnog recikliranja i razvrstavanja otpada, prestanka korištenja jednokratne plastike te podržavanja održivih proizvoda i rješenja kako bi smanjili naš utjecaj na planet. Izvor: http://www.wwfadria.org/ Zemlja je suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, a naša je dužnost da osiguramo održivu budućnost planeta. Priroda može bez ljudi, ali mi ne možemo bez nje te je važno osvijestiti kako je održivi razvoj jedini od kojeg imaju korist i priroda i ljudi. Na to je upozorio i  David Attenborough , WWF-ov ambasador, prirodoslovac i narator  Našeg planeta  prilikom početka emitiranja tog važnog dokumentarnog serijala. „Postali smo si

Nagrađene ideje za poslovanje blisko prirodi

Slika
Dan zaštite prirode , 11. april, Nacionalni park Tara obeležio je dodelom nagrada i podsticajnih sredstava za poslovne ideje koje će doprineti zaštiti prirode i, istovremeno, omogućiti održivo korišćenja prirodnih resursa. Živeti na prostoru Nacionalnog parka je, sa stanovišta prirodnih vrednosti, posebna privilegija, ali upravo zbog svih dragocenosti koje su u režimu zaštite i posebna obaveza i izvesno ograničenje u poslovnim poduhvatima. Zato je  Nacionalni park Tar a kroz projekat „Eko karst“, u okviru „Interreg DTP“ poziva, nagradio tri najbolje poslovne ideje, koje će se realizovati u Nacionalnom parku.Na konkurs za najbolje poslovne ideje za „ pristiglo je 11 projektnih prijava. Žiri sastavljen od stručnjaka iz Zavoda za šume Slovenije, ZaVita d.o.o. (Slovenija), Globalnog fond za prirodu (Nemačka), R egionalne razvojne agencije „Zlatibor“  i novinarke RTS-a Jelene Božović izabrao je najbolje. Foto: JP Nacionalni park Tara Treća nagrada, u iznosu od 47.000 dinara, pri

SVA PLITVIČKA JEZERA

Slika
Koliko ima plitvičkih jezera? Možda se ovo čini kao nepotrebno pitanje, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je vjerojatno svima već poznat podatak da jezera ima 16. No je li to stvarno tako? Svatko, tko je barem jednom obišao jezerski sustav, sigurno je uočio da jezera ima više od 16, samo što nisu sva imenovana, no do danas nije određen njihov ukupan broj. Na temelju starih kartografskih zapisa iz 18. i 19. stoljeća teško je odrediti točan broj jezera u tome razdoblju. Na kartama je prikazano puno manje jezera od 16 što je s jedne strane razumljivo jer su tehnike crtanja i kartografija bili slabije razvijene nego danas. Karta Plitvičkih jezera iz perioda 1774 – 1775 Karta Plitvičkih jezera iz perioda 1869 – 1887 I različiti autori iz toga doba u svojim su publikacijama navodili različite brojeve. Tako npr.  hrvatski filolog , književnik i putopisac Adolf Veber Tkalčević u svojoj putopisnoj knjižici  Put na Plitvice  prije 160 godina piše o doživljaju 15 jezer

U PLANU IZRADA STUDIJE KONZERVACIJE BORA MUNIKE

Slika
Izvor: https://nparkovi.me / Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore sprovodi partnerski Projekat ”Ugrožene vrste i staništa Jadranskog područja” (Low Adriatic Species and Habitat – LASPEH), u okviru INTERREGIPA CBC. Jedan od rezultata Projekta će biti izrađena Studija konzervacije bora munike (Pinus heldreichii), koja se nalazi na području Jezerskog vrha u Nacionalnom parku Lovćen. Takođe, sprovešće se i minimalni zahvati na zaštiti i unapređenju postojećeg stanja šume munike. Munika je crnogorična vrsta drveta iz porodice borova i tercijerni relikt i subendemit Balkanskog poluostrva vrsta. Najčešće naseljava strme, kamenite i stjenovite terene i obrazuje čisle i miješovite šuma sa drugim četinarima i lišćarima. Zbog toga je i obučena u ‘’pancir’’, odnosno kod starijih predstavnika kora je ispucala tako da gradi mnogougaone pločice koje imaju izgled pancira. Stablo može dostići visinu od 30 m, a debljina 1 m u prečniku i pri dnu stablo je često sabljasto savijeno..Muni

Mjøstårnet ,dovršen je najviši drveni toranj na svijetu

Slika
Sposobnost gradnje drvenih tornjeva u suvremeno vrijeme postaje mjerilo održive izgradnje Izvor: https://www.ekovjesnik.hr/ Norveški toranj Mjøsa (Mjøstårnet) službeno je sa svojih 18 katova i 85,4 metara visine u ožujku postao najviša drvena zgrada na svijetu. Toranj je pravi simbol promjena trendova u građevinarstvu i dokazuje kako se i ovako visoke zgrade mogu sagraditi korištenjem održivih materijala, a dizajneri iz tvrtke Voll Arkitekter nadaju se kako će njihov toranj inspirirati i druge arhitekte na veću primjenu drva. U posljednje vrijeme širom svijeta svjedočimo pravom valu izgradnje visokih drvenih zgrada za koje se tvrdi da su najveće, najviše ili prve svoje vrste.  Mjøstårnet  je po svom otvorenju dana 15. ožujka 2019. ipak ponio naslov najviše drvene zgrade na svijetu, i nosit će ga do pojave sljedećeg pretendenta, a svojom visinom od 85,4 metara nadvisio je bečki toranj   HoHo Wien   (84 m) i rumunjski manastir   Peri-Săpânţa   (75 m), kao i obližnji drveni toranj

Sjene drveća mogu ohladiti gradove za 5 stepeni C

Slika
Izvor: https://www.ekovjesnik.hr/ Održavanje ugodnih temperatura u gradovima je nužnost, a vrućine se najučinkovitije ublažavaju drvećem Izvor: https://www.ekovjesnik.hr/ Svjetski se gradovi ubrzano zagrijavaju, a novo istraživanje ukazuje nam kako bismo ih u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti sadnjom stabala. Čini nam se kako je velika većina stanovnika gradova dobila znanstvenu potvrdu onoga što već intuitivno zna. Stabla i zelene površine koje sada posadimo određivat će temperature naših gradova u sljedećem stoljeću. Globalno zatopljenje utječe i na ubrzani porast temperatura u svjetskim gradovima, a  priroda nam nudi najbolje rješenje  – uzavreli gradovi bi se u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti zahvaljujući sjenama ispod stabala i krošnji drveća. Lisnate smokve i magnolije, bukve i breze, platane i kesteni u sterilnom okruženju betona i asfalta suvremenih gradova svojim bi krošnjama mogli stvoriti prirodnu zaštitu koja  bi snizila tem