Postovi

Prikazuju se postovi od veljača, 2016

Projekt BIOEUPARKS v Kozjanskem parku

Slika
Od aprila 2013 je Kozjanski park vključen v projekt BIOEUPARKS – Izkoriščanje potencialne lesne biomase v naravnih parkih Evrope, katerega cilj je proučiti potencialno lesno biomaso v zavarovanih območjih in vzpostaviti lokalno verigo dobave lesne biomase. V projektu sodeluje deset partnerjev, ki prihajajo iz Italije, Avstrije, Grčije, Nemčije, Madžarske in Slovenije. Naravni parki vključeni v projekt so: Kozjanski regijski park, Narodni park Rodopi- Grčija, Narodni park Sila – Italija, Donava – Ipoly narodni park – Madžarska in Naravni park Sölktaler – Avstrija. Podporo naravnim parkom nudijo Gozdarski inštitut Slovenije, Okoljevarstvena organizacija Legambiente iz Italije, Agencija za obnovljive vire energije iz Nemčije, Univerza Thrace iz Grčije in Federacija EUROPARC. V času trajanja projekta smo izvedli številna srečanja v obliki delavnic, okroglih miz in sestankov, na katerih smo pripravili predstavitev projekta in cilje, ki jih le ta zasleduje. Na sreč

Regionalni skup Parkova Dinarida u PP Grabovača

Slika
ZAGREB - Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria u saradnji sa mrežom zaštićenih područja Parkovi Dinarida okupila je predstavnike preko 60 zaštićenih područja iz regiona Dinarida u ličkom Pećinskom parku Grabovača na radionici o unapređenju odnosa sa lokalnim stanovništvom. Radionica je bila posvećena uspostavljanju mehanizama za praćenje stepena saradnje između zaštićenih područja i lokalnih zajednica, kroz određivanje indeksa interakcije i definisanje mjera za njegovo povećanje. Radionicu  su vodile Violeta Orlović Lovren (SRB) i Jana Kus Veenvliet (SLO), stručnjakinje na području održivog upravljanja zaštićenim područjima. O vaj događaj ujedno je bio i prillika da se održi sastanak Upravnog odbora i Generalna skupština Parkova Dinarida - mreže zaštićenih područja Dinarida, na kojoj su prisustvovali članovi ove međunarodne asocijacije, kao i predstavnici zainteresovanih zaštićenih područja. „Parkovi Dinarida će u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti iz

Alpski dugouhi šišmiš ponovo pronađen u Bosni i Hercegovini nakon 1924. godine

Slika
U toku je zimski monitoring šišmiša koji Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja realizuje u saradnji s Centrom za krš i speleologiju iz Sarajeva. Utvrđeno je da se zimi u Srednjoj bijambarskoj pećini hibernira 7 vrsta šišmiša što predstavlja veliku raznovrsnost za jednu pećinu. Pored toga što je definitivno potvrđeno prisustvo maloh mišouhog šišmiša Myotis blithii , najzanimljivije otkriće je prisustvo alpskog dugouhog šišmiša Plecotus macrobullaris , šišmiša koji je zadnji put primijećen u Bosni i Hercegovini 1924. godine kod Donjeg Vakufa. Programom rada Ustanove planiran je monitoring slijepih miševa u bijambarskim pećinama i na cijelom zaštićenom području Bijambara. Cilj monitoringa je da se ustanovi broj vrsta slijepih miševa i poveća javna svijest o vrijednosti i potrebi zaštite ovih životinja. Šišmiši su jedini sisari koji su razvili sposobnost letenja, hrane se mušicama, moljcima i drugim insektima, neke vrste oprašuju sjeme biljaka te predstavljaju